Fęrsluflokkur: Vestfiršir

Tek eindregna afstöšu meš Vestfiršingum ķ laxeldismįlunum

Furšulegt er hvernig rķkis­stofnun (śrskuršarn­efnd umhverfis- og auš­linda­mįla) gat meš einu pennastriki stöšvaš uppbygg­inguna ķ laxeldi į Vest­fjöršum. "Žaš get­ur ekki veriš vilji sam­fé­lags­ins aš stöšva all­ar fram­kvęmd­ir, hvort sem um er aš ręša at­vinnu­upp­bygg­ingu, śr­bęt­ur ķ vega­mįl­um eša orku­flutn­ingu og fram­leišslu, meš flókn­um kerf­um sem ekki tala sam­an," segir m.a. ķ ķ yf­ir­lżs­ingu frį stjórn Vest­fjaršastofu og sveit­ar­fé­lög­un­um Vest­ur­byggš, Tįlkna­fjaršar­hreppi, Ķsa­fjaršarbę, Bol­ung­ar­vķk­ur­kaupstaš, Sśšavķk­ur­hrepps og Stranda­byggšar.

Stjórn­in og sveit­ar­fé­lög­in segj­ast harma nišur­stöšu nefnd­ar­inn­ar, sem felldi ķ gęr śr gildi tvö rekstr­ar­leyfi sem Mat­vęla­stofn­un veitti Fjaršarlaxi og Arctic Sea Farm til eld­is į 17.500 tonn­um af laxi ķ Pat­reks­firši og Tįlknafirši. (Mbl.is)

Sjį nįnar żtarlegu frétt į Mbl.is, sem allra flestir ęttu aš lesa, svo mikilsvert er žetta mįl og svo yfirgengileg tįlmunarafstaša starfsmanna ķ einni bżrokratastofnun rķkisvaldsins.

Grein dagsins fjallar žó ekki um laxeldi, heldur ófędd börn ķ móšurkviši, hin afburšasnjalla grein Hugleiš­ing­ar um nżja fóst­ur­eyš­inga­frum­varp­iš, sem varšar beinlķnis lķf hundraša og žśsunda Ķslendinga.


mbl.is „Įfellisdómur yfir Alžingi“
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Sunnanmenn taka sér vald til aš koma ķ veg fyrir sköpun 900 starfa į Vestfjöršum!

Glęsilegur var ķbśafundur Ķsfiršinga ķ gęr um lax­eldi viš Ķsa­fjaršar­djśp. Žeir ętla ekki aš una rįšrķki sunnanmanna.

Hrikaleg er sś stefna Žorgeršar Katrķnar og (meš henni) žess­ar­ar rķkis­stjórn­ar aš leyfa EKKI framsękiš fisk­eldi ķ Ķsa­fjaršar­djśpi, žótt žaš myndi śt­vega 400-600 manns* vinnu og af­leidd störf aš auki og snśa žann­ig viš fólks­fękk­un į Vest­fjörš­um!** Augljóst er, aš Žorgeršur Katrķn var ekki ķ framboši ķ NV-kjördęmi og naumast fyrir Ķslendinga yfirhöfuš.

Fólkiš į Vestfjöršum veršur aš hafa forgang fram yfir nokkra laxatitti ķ žremur spręnum ķ Djśp­inu og takmark­ašar tekjur landeigenda af žeim. Aušvelt er aš borga žeim bętur, verši žeir fyrir tjóni, eša kaupa upp veiširétt žeirra, en ella aš taka hann eignarnįmi ķ samręmi viš skżrt heimildar­įkvęši 72. greinar stjórn­ar­skrįr­innar.*** Hér er um žśsundfalt meiri hagsmuni aš tefla fyrir fólkiš į Vestfjöršum, eins og sagt er frį ķ samnefndu blaši !

Ķ grein ķ Fréttablašinu, Kynblandašur lax mönnum ęšri, eftir Kristin H. Gunnarsson, fyrrv. žingmann Vestfiršinga, bendir hann į, hve villandi žaš er aš fullyrša um "hreinan" stofn ķ laxveišiįnum žremur ķ Djśpinu -- žar eru ķ raun margblandašir stofnar vķša aš af landinu! Žeim mun sķšur eiga žeir aš ganga fyrir starfs- og lķfshagsmunum allt aš 700 til 1000 Vestfiršinga. 

* Eša 600 til 700 störf skv. mati Byggšastofnunar.

** Sjį hina frįbęru grein: Fiskeldi ķ Ķsafjarš­ar­djśpi - fólk, laxar og sameig­inleg framtķš (Fréttablašiš, föstud. 18. įgśst), eftir Jón Pįl Hreinsson, bęjarstjóra ķ Bolungarvķk.

*** 72. gr. stjórnarskrįrinnar (leturbr. jvj): "Eignarrétturinn er frišhelgur. Engan mį skylda til aš lįta af hendi eign sķna, nema almenningsžörf krefji. Žarf til žess laga­fyrirmęli, og komi fullt verš fyrir..." 

PS. Merkilegt annars hve afskiptasöm rķka elķtan ķ Garšabęnum er af grund­vallar­hagsmunum landsbyggšarinnar: 

  • Gunnar Einarsson bęjarstjóri vill (eins og Jón Gunnarsson samgöngu- og sveitar­stjórna­mįla­rįšherra) žvinga sveitarfélög til sameiningar meš stórtękum hętti og svipta žannig meirihluta žeirra sjįlfręši.
  • Žorgeršur Katrķn Gunnarsdóttir sjįvarśtvegs­rįšherra vill banna Vest­firšingum fiskeldi ķ Ķsafjaršar­djśpi og gerir žjóšinni grikk eftir grikk ķ fleiri mįlum.
  • Og Bjarni Benediktsson forsętisrįšherra tekur bęši žįtt ķ žeirri stefnu gegn laxeldismönnum meš žögn sinni og samžykkir lķka sérskatt Benedikts Engeyjarfręnda sķns į dieselolķu, en žaš er ašgerš sem kemur verst viš landsbyggšarfólk, jį, bęši fyrirtęki og almenning.

mbl.is Vestfiršingum gęti fjölgaš um 900
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Fiskeldi gęti fimmfaldazt į nęstu įrum

Įnęgjuleg er sś frétt Mbl. ķ dag, aš fiskeldi gęti fimmfaldast į nęstu įrum, einkum į Vestfjöršum. Noršmenn eru langt į undan okkur į žessu sviši, og vęri betur, aš nżsköpunarsjóšir okkar einbeittu sér meira aš uppbyggingu fiskeldis en aš żmsu af fįnżtara tagi. En talaš er um, aš fjįrstyrkir séu žar of dreifšir til margra ķ staš žess aš beinast aš markvissari og aršvęnlegri starfsemi.


Frakkar og ESB hyggja į stórsókn į noršurhjarann, meš fiskveišar, orkuaušlindir og hervišbśnaš ķ huga – innlimun Ķslands mikilvęgur įfangi į žeirri hagsmunaleiš

Ķ nżśtkomnum Sunnudags-Mogga eru merkilegar upplżsingar ķ vištali Péturs Blöndal viš Michel ROCARD, fv. forsętisrįšherra Frakka, nżskipašan sendiherra heimsskautasvęšanna. Skipun svo tigins stjórnmįlamanns ķ starfiš sżnir mikilvęgi mįlaflokksins ķ huga frönsku stjórnarinnar, svo aš ekki veršur um villzt – a.m.k. žegar um glögga lesendur er aš ręša! Og yfirburšamašur er žetta, žótt kominn sé į 79. įr, žaš sést fljótt į vištalinu.

Hann er ekki nżr ķ hagsmunagęzlu fyrir Frakka į pólsvęšunum, žvķ aš m.a. tókst honum aš koma ķ veg fyrir, aš Sušurskautslandinu yrši skipt meš landamęrum eša giršingum; žar nżtti hann sér žaš aš fį til lišs viš sig hinn virta sjįvarlķffręšing Jacques-Yves Cousteau.

"Žaš er mikiš ķ hśfi" – ž.e.a.s. fyrir Frakkland og Evrópubandalagiš!

En takiš eftir įherzlu hans fljótt ķ upphafi vištalsins (feitletrun jvj):

  • "Žaš er mikiš ķ hśfi," segir hann. "Nż hafsvęši eru aš opnast vegna hlżnunar jaršar, og žar getur skapast veruleg togstreita milli žjóša, mešal annars śt frį skiptingu hafsvęšisins, fiskveišum og öryggismįlum."
  • Žaš er mikilvęgt aš lķta į hętturnar sem skapast viš žessa žróun śt frį hinu stóra samhengi, aš sögn Rocards. "Framtķš noršurskautsins varšar allt mannkyn, enda tališ aš 25–30% af gas- og olķuaulindum heimsins liggi undir ķsnum." 

Viš žetta bętir hann kęnskulega: "Ef žęr orkulindir yršu nżttar, žį gęti žaš magnaš verulega gróšurhśsaįhrifin, og žaš er eitt af žvķ sem margir vķsindamenn óttast." – En žaš veršur aš segja žaš einhverjum öšrum en mér, aš fulltrśi voldugs rķkis og yfirrķkjabandalags, sem skortir sįrlega gas og olķu, sé aš fara inn ķ žessa refskįk meš žaš fyrir augum aš koma ķ veg fyrir vinnslu Rśssa, Noršmanna, Bandarķkjamanna og Gręnlendinga į orkuaušlindum sem nś eru undir ķshellu Ķshafsins. Jafnvel žótt hann vęri sjįlfur, prķvat og persónulega, einhver gręningi, kęmist hann ekki upp meš aš beita sér meš žvķlķkum hętti sem įheyrnarfulltrśi Frakka ķ Noršurskautsrįšinu, heldur yrši hann sem hver annar stjórnarerindreki aš žjóna hagsmunum sinna eigin stjórnvalda. En ummęli hans eru samt til marks um, hvernig hann hyggist fara aš žvķ: Vera mį, aš gróšurhśsa-lofttegunda-röksemdinni yrši flaggaš ķ Noršurskautsrįšinu til aš setja rķkjunum, sem eiga ašgang aš hafsbotni Noršur-Ķshafs, stólinn fyrir dyrnar, en žį sennilega fyrst og fremst til žess aš geta bošiš eftirgjöf į žeirri (vitaskuld skinhelgu) gagnrżni gegn vissum ašgöngumiša aš žessum sömu aušlindum.

Grķpum aftur nišur ķ mikilvęgum kafla ķ vištalsgrein Péturs Blöndal:

  • En verkefnin eru ęrin sem blasa viš į noršurskautinu, žar sem ķsinn hopar vegna hlżnunar jaršar og til stendur aš skipta hafsvęšunum sem opnast. Žaš veršur aš lķkindum ķ sķšasta skipti sem slķk skipting fer fram į stórum alžjóšlegum hafsvęšum. Og samningavišręšurnar eru mun flóknari en varšandi Sušurskautslandiš. Žar eru bara mörgęsir og engir kjósendur," segir Rocard brosandi. "Viš stöndum hins vegar frammi fyrir žvķ aš žaš bśa um fjórar milljónir noršan heimskautsbaugs."
Og takiš nś eftir framhaldinu (leturbr. jvj):
  • "Meš hlżnun sjįvar mį gera rįš fyrir aš nż fiskimiš verši til og aš fiskiskipaflotinn fylgi ķ kjölfariš," segir Rocard. "En žarna eru engir vitar, engir björgunarbįtar, engin sjśkražjónusta, engin landamęri og ekkert aflahįmark. Įšur var siglingaleišin lokuš frį Evrópu til Japans um nyrzta haf, en nś er sś leiš fęr nokkrar vikur į įri. Žaš mun įreišanlega kalla į aukna umferš. [...] Svo skapast hętta af feršum kafbįta ..."

Og nś er komiš aš Frökkunum, sem vantar svo sįrlega aflakvóta į skip sķn! Žeir ętla ekki aš verša į eftir Spįnverjum ķ sama kapphlaupi – og heldur ekki Hollendingum eša Žjóšverjum! – Ķsland veršur žį hiš augljósa og veršmęta markmiš ķ žessu stórveldatafli. Hafnarašstaša į Noršur- og Austurlandi vęri žar augljós įvinningur fyrir Frakka rétt eins og ašra sem bśa yfir miklum og vannżttum fiskiskipaflota, sem Evrópubandalagiš hefur haldiš uppi į miklum styrkjum – ólķkt ķslenzkri śtgerš, sem hefur sjįlf oršiš aš standa undir sér, en hefur löngum bśiš viš mikla įgengni annarra ķ samfélaginu.*

Skošaš merkilegt fordęmi franskrar śtženslustefnu į noršurslóšum

Į öšru tķmaskeiši metnašarfulls Frakklands, į sķšasta Napóleons-keisara-tķmabilinu, leitušu Frakkar eftir sérstakri ašstöšu hér į Ķslandi, 1855–57, į Dżrafirši. Žį var žaš, sem hinn glöggi og gętni Jón Siguršsson forseti beitti sér eindregiš gegn žeim, rétt eins og Einar Žveręingur gerši žaš, žegar Ólafur helgi Noregskonungur leitaši eftir žvķ (um/fyrir 1020) aš fį Grķmsey aš gjöf frį Ķslendingum. Um athyglisverš rök Jóns ķ mįlinu, sjį nešanmįlsgrein hér.**

Ekki sżnist mér ótrślegt aš ętla, aš höfnun Jóns og Alžingis į mįlaleitan Frakka į sķnum tķma hafi komiš ķ veg fyrir, aš franski sjóherinn hefši fęrt sig meira upp į skaftiš meš könnun noršurhafa, en žį hefši hann trślega fylgt žvķ eftir meš žvķ aš reisa franska fįnann aš hśni į bęši Jan Mayen og Svalbarša (Spitzbergen), įšur en Noršmenn hrepptu žęr eyjar og įšur en vaskur Vestfiršingur var meš sömu įform ķ huga (en drukknaši sviplega, įšur en af žvķ yrši; į ég eftir aš birta um hann grein hér). Sé hér rétt įlyktaš hjį mér, vęri žetta eitt augljósasta dęmi um mikilvęgi ašgįtar og ašgęzlu um fyllstu landsréttindi, žvķ aš afleišingar žessa vęru žį grķšarlegar: Hvorki hefšum viš eignazt hlut ķ Drekasvęšinu, ef Frakkar hefšu nįš Jan Mayen undir sig, né heldur Noršmenn eignazt bęši Jan Mayen og Svalbarša, sem žó eru ómetanlega mikils virši fyrir norska konungsrķkiš vegna aušugra fiskimiša, mįlma į Svalbarša og olķu- og gasaušlinda, e.t.v. hinna mestu sem nś eru žekktar ķ allri Evrópu. Žvķ mega Noršmenn vera žakklįtir sjįlfstęšishetju okkar Jóni Siguršssyni aš hafa stašiš hér gegn žreifingum franska heimsveldisins eftir śtstöš hér į Ķslandi.

Frakkar eru sannarlega aš leita sķns eigin; hugsjónatališ er klókindi einber

En lesum įfram ummęli franska sendiherrans į "botni og toppi jaršar":

  • "Žegar ég var skipašur var spurt ķ frönsku blöšunum af hverju vęri veriš aš skipa sendiherra mörgęsanna," segir hann. "Ég hef engar įhyggjur af žeim, en annaš gildir um ķsbirnina – žeirra tilveru er ógnaš vegna hlżnunar jaršar. Svo tel ég mikilvęgt aš eitt af samrįšsrķkjunum eigi ekki beinna hagsmuna aš gęta, žvķ standa žarf vörš um hag heimsbyggšarinnar."

Ķ lokaoršunum, sem ég kaus aš feitletra, sjįiš žiš, aš hér talar yfirburša-klókur diplómat: hann kann aš réttlęta žaš meš śtsmognum oršum, hvernig Frakkar hyggjast sękja žarna fram til įhrifa, m.a. til stórfelldra fiskveiša, og nota til žess įheyrnarfulltrśastöšu Frakklands ķ Noršurskautsrįšinu žar sem beitt er žeirri skinhelgu hentugleikaröksemd, aš žeir ętli sér ekki aš gęta "beinna hagsmuna" sjįlfra sķn, heldur "standa vörš um hag heimsbyggšarinnar"! Frönsk kķmnigįfa hans, um ķsbirni og mörgęsir, žjónar einnig žvķ markmiši aš plata žessa gerviröksemd Frakkanna inn į aušginnta lesendur hér į landi.

En af mörgu mį sjį, aš Evrópubandalagiš hefur hafiš sókn eftir Ķslandi og žį meš aušlindir og ašstöšu gagnvart noršurhjaranum ekki sķzt ķ huga, varnar- og hernašarašstöšu, fiskveišar, orku-, olķu- og gaslindir (sbr. hér: Evrópubandalagiš vantar fisk, olķu, gas og hernašarašstöšu). Ķ fullum takti viš žį hagsmuni, žessa nżju įherzlu, var nś į dögunum skipašur nżr sendiherra Evrópubandalagsins ķ Noregi og į Ķslandi: mašur sem sérhęfšur er ķ noršurhjaramįlefnum.

En lesum įfram ķ vištalsgrein Péturs Blöndal: 

  • Svo ratar žetta eins og önnur alžjóšamįl inn į borš Evrópusambandsins. "Meirihluti ķbśa Evrópusambandsins vill ekki aš žaš vasist ķ utanrķkismįlum vegna žess aš žaš er kostnašarsamt og žaš hentar Bandarķkjunum įgętlega," segir Rocard [klókindaleg réttlęting fyrir meiri sókn EB inn į sviš stórveldapólitķkur, aths. jvj]. "En ég er žeirrar skošunar aš Evrópusambandiš eigi aš verša annaš og meira en Stóra-Sviss, sem skiptir sér ekki af heimsmįlunum," segir hann ennfremur.

Hér talar klįr og śtsmoginn pólitķkus. En vel aš merkja vill Evrópubandalagiš (meš oršum forystumanna sinna) verša heimsveldi (empire), reyndar bęši stórveldi (Großmacht) og sambandsrķki, og žaš er inn į žess "borš" sem žetta mįl "ratar", ž.e. hin knżjandi sókn kjarnarķkja Evrópubandalagsins ķ žessa śtžensluįtt į noršurslóšir. Noršmenn eru aš vķsu lķtt ginnkeyptir fyrir aš lįta innlimast, žótt ķslenzkri stjórnmįlastétt tękist kannski meš svikrįšum aš ofurselja ęšstu yfirrįš yfir žessu landi til Brussel, en žó er ekki loku fyrir žaš skotiš, aš leištogar Evrópubandalagsins geri sér vonir um aš norska konungsveldiš falli einnig aš fótum žess, žótt sķšar verši. Žaš vęri ótrślega įrangursrķkt, geópólitķskt stórįhlaup žessa bandalags til yfirrįša ķ NV-Evrópu, meš aušveldu sóknarfęri til annarra aušlinda noršurhjarans, og žaš jafnvel įn žess aš hleypt vęri af einni einustu fallbyssukślu!

Žaš er žetta, ekki hvaš sķzt, sem viš Ķslendingar veršum aš vera į varšbergi gegn og beita okkur žar eins og einn mašur, ein og óskipt žjóš, ķ anda žess framsżna manns sem fęddist į Hrafnseyri viš Arnarfjörš fyrir rétt tępum 198 įrum.

Orš mķn hér ķ yfirskrift greinarinnar: "innlimun Ķslands mikilvęgur įfangi į žeirri hagsmunaleiš" [Frakka og Evrópubandalagsins], helgast af žvķ, aš ķ 1. lagi er ešlilegra aš tala um innlimun lands eins og okkar ķ žetta yfirrķkjabandalag, sem svipta myndi okkur ęšsta löggjafarvaldi, heldur en "ašild" (sjį rökstušning HÉR!)***, og ķ 2. lagi eru žreifingar og stöšug višleitni śtsendara og fulltrśa EB (jafnvel ęšstu valdaklķku Brusselvaldsins) eftir žvķ aš koma Ķslandi inn ķ bandalagiš oršin fullkomlega ljós į sķšustu mįnušum, og skipta žar engu mįli vandręši okkar ķ efnahagsmįlum nema žį sem frekari réttlęting fyrir žvķ aš lįta eins og bandalagiš sé einhver styrk stoš til aš halla sér aš! – og hefur žó ekki einu sinni getu til aš tķmgast meš tryggum hętti!

Nešanmįlsgreinar: 

* Žetta get ég aušveldlega rökstutt ķ athugasemd, ef einhver veršur til aš efast um žessi orš mķn (ž.e. um "įgengni annarra ķ samfélaginu" į tekjustofna sjįvarśtvegsins.

** Jón Siguršsson męlti gegn žeirri hugmynd einhverra žingmanna aš vķsa žessari mįlaleitan Frakka til Kaupmannahafnar, og um žaš ritaši hann ķ Nż félagsrit, XVIII. įrgang (1858), s. 109 (leturbr. jvj):

  • "En af žvķ ekki er ętķš sagt, aš stjórnin fari eins viturlega aš og ķ žessu mįli, žį ętti alžķng aš varast aš afsala sér atkvęši aš fyrra bragši, heldur aš geyma rétt sinn óskertan til aš segja įlit sitt um öll žau mįl, sem Ķsland varšar, og um fiskimįl žetta er réttur žķngsins svo augljós, og svo almennt višurkenndur annarstašar ķ lķkum efnum, aš t. a. m. Englands stjórn hefir nżlega boriš lķkt mįl undir žķngiš į Nżfundnalandi, um fiskiverkun Frakka žar į landi, og žegar žķngiš neitaši leyfi til žess, žį tók Engla drottnķng eša stjórnin aptur leyfi, sem hśn var bśin aš gefa Frökkum. Žannig virti stjórn hins volduga Englands atkvęši žķngsins ķ einni sinni minnstu nżlendu; hversu skyldum vér žį sjįlfir svipta oss atkvęši, sem eigum aš réttu lagi fullkomin löggjafarréttindi skiliš?"

Žessi orš Jóns eru reyndar ķ senn įminning til fullveldis- og löggjafarvalds- framsalsmanna samtķma okkar og brżning til fullveldissinna aš hopa hvergi frį valdi okkar sjįlfra til aš įkveša meš lögum fullan og algeran forgangsrétt okkar sjįlfra ķ žessu landi til allra mįla og yfir öllum okkar aušlindum og ašstöšu. Žį žjóšarhagsmuni vilja żmsir svķkja nś, jafnvel heill stjórnmįlaflokkur!

*** Tölum um INNLIMUN, ekki "ašild aš ESB".


Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband